Antoni De Melo- Svjesnost (pdf document) free file download at fliiby.com

"A. de Mello Svjesnost (Awareness) 2 Sadržaj: PREDGOVOR ____________________________________________________________________ 7 O bu enju __________________________________________________________________ 8 Ho u li vam pomo i na ovim duhovnim vježbama? ________________________________ 8 O pravilnoj vrsti sebi nosti ____________________________________________________ 9 Željeti sre u ________________________________________________________________ 10 Govorimo li o psihologiji ili o duhovnosti?_______________________________________ 10 Rješenje nije ni u odricanju ___________________________________________________ 11 Maskenbal dobrih djela ______________________________________________________ 13 O emu razmišljate? _________________________________________________________ 16 Jesmo li dobri, loši, ili imamo sre e? ___________________________________________ 17 Naše iluzije o drugima _______________________________________________________ 18 Samoopažanje ______________________________________________________________ 19 Svjesnost bez procjenjivanja svega _____________________________________________ 20 Iluzija o nagradama _________________________________________________________ 22 Prona i samoga sebe_________________________________________________________ 22 Svla enje do "ja" ___________________________________________________________ 23 Negativna uvstva prema drugima _____________________________________________ 25 O ovisnosti _________________________________________________________________ 26 Kako se sre a doga a ________________________________________________________ 27 Strah - korijen nasilja________________________________________________________ 29 Svjesnost i dodir sa stvarnoš u ________________________________________________ 29 Dobra vjera - antiteza nedostatku svjesnosti _____________________________________ 30 Etikete ____________________________________________________________________ 33 Prepreke za sre u ___________________________________________________________ 34 etiri koraka do mudrosti ____________________________________________________ 35 Svijet je u redu _____________________________________________________________ 37 Mjese arenje _______________________________________________________________ 38 Promjena kao pohlepa _______________________________________________________ 39 Promijenjen ovjek__________________________________________________________ 41 Postizanje šutnje ____________________________________________________________ 43 Odricanje od borbe za prestiž _________________________________________________ 44 Trajna vrijednost ___________________________________________________________ 45 Lijepljenje na iluzije _________________________________________________________ 46 Grljenje uspomena? _________________________________________________________ 47 Postati konkretan ___________________________________________________________ 49 Kada vam ponestane rije i____________________________________________________ 52 3 Kulturna uvjetovanost _______________________________________________________ 53 Filtrirana stvarnost__________________________________________________________ 54 Nenavezanost _______________________________________________________________ 56 Neodoljiva ljubav ___________________________________________________________ 57 Još nešto o rije ima__________________________________________________________ 58 Skriveni spisi _______________________________________________________________ 58 Prepuštanje ________________________________________________________________ 59 Zbirka nagaznih mina _______________________________________________________ 60 Smrt “pripadaju eg” ________________________________________________________ 61 Uvid i shva anje ____________________________________________________________ 62 Bez prisiljavanja ____________________________________________________________ 63 Postati stvaran______________________________________________________________ 63 Nekoliko prispodoba_________________________________________________________ 64 O ljubavi ništa ______________________________________________________________ 65 Gubljenje kontrole __________________________________________________________ 65 Poslušati život ______________________________________________________________ 66 Završetak analize ___________________________________________________________ 67 Smrt pred nama ____________________________________________________________ 68 Zemlja ljubavi ______________________________________________________________ 69 4 NAPOMENA PREVODITELJA Prijevod knjige Awarenes koji imate pred sobom trebao je biti tiskan još prošle godine u sklopu niza biblioteke RADOST I NADA. Me utim, izdava je uvažio preporuku iz Rima da se ta knjiga ne tiska zbog injenica da je A. de Mello nije autorizirao, i pitanje da li bi se on složio s time da se tekstovi u tom obliku uop e objavljuju. Naime, ova je knjiga u SAD-u tiskana na temelju tonskih zapisa nagovora koje je A. de Mello davao na duhovnim vježbama. Radi pojašnjenja problema o kojem se radi donosim izvadak iz napomene izdava a za knjigu One minute nonsense (Minuta besmisla je u pripremi za tisak na hrvatskom), jednu od posljednjih knjiga koje su izdane nakon autorove smrti. U stvari, ova knjiga (Minuta besmisla) je napisana nakon Minute mudrosti i prije Žablje molitve. Tony je izdava ima poslao rukopis s uputama da se to im prije tiska. Rukopis je imao oblik kakav ovdje možete vidjeti: pri e nisu imale naslove i nije bilo sadržaja. Cijeli tekst osim kratkog komentara prve pri e koji je napisao rukom, bio je tipkan. Baš pred po etak rada na slogu, pisao je opet: “Pišem još jednu knjigu koja e nositi naslov Molitva žabe i ta knjiga mora biti tiskana prije Minute besmisla. Molim Vas da mi vratite rukopis.” Tijekom prvih mjeseci 1987. Tony je puno radio na Žabljoj molitvi. Želio je predati rukopis prije odlaska u New York koji je planirao za kraj svibnja. Sreo sam Tonyia u Bombayu 30. Svibnja i tada smo nekoliko sati razgovarali o izgledu knjige. Nakon završenog posla pitao sam Tonyia za rukopis Minute besmisla. Rekao mi je da je sve spremno i da e mi poslati rukopis im se vrati iz Amerike. Nakon toga planirao je raditi na knjizi meditacija. Otprilike u 6 sati te ve eri zaželio sam Tonyiju laku no i otišao sam da ulovim vlak za Gujarat. Dva sata kasnije Tony je okrenuo u zrakoplovnu luku. Umro je u Sveu ilišu Fordham te iste no i, prvog dana svog boravka u New Yorku, 1.lipnja 1987. Nije se nadao da bi se moga vratiti tako brzo. Njegovo tijelo stiglo je 13. Lipnja i pokopan je istog dana na groblju crkve Sv. Petra u Bandrai, gdje je bio i kršten. Me u njegovim papirima na ena su tri rukopisa: 1. Minuta besmilsa: “Spremno za tisak”, rekao je, ali pri e nisu imale naslove i nije bilo sadržaja. Je li možda namjeravao dodati ih? To nikada ne emo saznati, ali vjerojatno nije jer mi je rekao da je spremno za tisak. 2. Rukopis s nagovorima za duhovne vježbe koje su bile potpuno spremne za tisak, ali nikome, pa ni meni, nikad nije spomenu tu knjigu. Objavili smo je s naslovom Dodir s Bogom: Nagovori za duhovne vježbe. 3. Nezavršeni rukopis knjige meditacija koji je planirao završiti nakon povratka iz Amerike. Objavili smo je onako kako ju je on ostavio pod naslovom Poziv na ljubav. Dakle, Svjesnost (Awareness) ne spada u popis knjiga koje je de Mello planirao objaviti, i zato se sve što je re eno u ovoj knjizi treba itati sa sviješ u da je to re eno unutar specifi nih okolnosti i pred odre enim slušateljstvom. 5 ANTHONY DE MELLO, S.J. bio je ravnatelj Sadhana Instituta za pastoralno savjetovanje u Poona-i, Indija. Kao lan bombajske isusova ke provincije bio je naširoko poznat u englesko i španjolsko govore im zemljama po svojim duhovnim vježbama, radionicama, seminarima o molitvi, terapeutskim te ajevima - po radu s kojim se po cijelom svijetu bavio više od osamnaest godina. Iako je 1987. iznenada umro, ostavlja nam bogato naslije e duhovnog u enja u svojim pisanim i snimljenim djelima. O. J. FRANCIS STROUD, S.J. je studentski kapelan na sveu ilištu Fordham, New York, i ravnatelj Duhovnog centra A. de Mello. Osam godina je tijesno sura ivao s Antonyem de Mellom. 6 PREDGOVOR Jednom prilikom kada je Tony de Mello bio me u prijateljima zamolili su ga da u nekoliko rije i kaže nešto o naravi svoga rada. Ustao je, ispri ao jednu pri u koju je kasnije ponavljao u svojim predavanjima, a prepoznat ete je ako ste pro itali njegovu knjigu "Pjev ptice". Na moje iznena enje, rekao je da se u toj pri i radi o meni. Neki ovjek pronašao je orlovo jaje i stavio ga pod kvo ku na svom seoskom imanju. Zajedno s pili ima izlegao se i orli , i odrastao je s njima. Cijeli svoj život orao je radio isto što i pili i, misle i da je i on jedan od njih. Kljucao bi po zemlji traže i gliste i kukce. Kvocao je i kukurikao, mahnuo bi koji put krilima i letio nekoliko metara po zraku. Godine su prolazile i orao je ostario. Jednog dana vidio je iznad sebe, na vedrom nebu, veli anstvenu pticu. Ptica je gracioznom dostojanstvenoš u jedrila po snažnim zra nim strujama i jedva da je koji put zamahnula svojim zlatnim krilima. Orao je gledao u nebo zadivljen. "Tko je to?" upitao je. "To je orao, kralj ptica", re e kokoš koja je stajala do njega. "On pripada nebu, a mi pripadamo zemlji - mi smo kokoši." I tako je orao živio i umro kao kokoš jer je mislio da je i on kokoš. Iznena en? U po etku sam se osje ao upravo uvrije enim! Je li me to on javno usporedio s piletom na nekoj farmi? U neku ruku, da, ali i ne. Uvredljivo? Nikada. To nije bio Tonyjev na in postupanja. U stvari, htio nam je re i da sam u njegovim o ima kao "zlatni orao", da nema pojma na koje bih se visine mogao popeti. Ta pri a omogu ila mi je da razumijem dimenzije tog ovjeka, njegovu iskrenu ljubav i poštovanje prema ljudima s tim da je uvijek govorio istinu. Upravo to je bio cilj njegovog rada - probuditi ljude kako bi mogli shvatiti vlastitu veli inu. To je bio Tony de Mello u najboljem izdanju, propovijedaju i poruku "svjesnosti", uvi aju i da smo svjetlo samima sebi i drugima, shva aju i da smo bolji nego što mislimo. Ova knjiga uhvatila je Tonya u letu, kako ini upravo to - nalazi se u živom dijalogu i interakciji, dodiruju i se svih tema koje oživljuju srca onih koji slušaju. Zadatak s kojim sam se suo io poslije njegove smrti bio je održati duh njegovih rije i i zadržati njegovu spontanost kod prijemljive itala ke publike. Zahvaljuju i divnoj potpori koju sam dobio od Georgea McCauleya, S.J., Joan Brady, Johna Culkina i drugih kojih je previše da bih sve mogao pojedina no spomenuti, uzbudljivi, zabavni i provokativni sati koje je Tony provodio u razgovoru s ljudima na divan su na in uhva eni na stranicama koje slijede. Uživajte u knjizi. Neka ove rije i u u u vašu dušu i slušajte, kako bi Tony savjetovao, sa svojim srcem. Slušajte njegove pri e, i ut ete svoje. Dopustite mi sada da vas ostavim nasamo s Tonyjem - duhovnim vo om i prijateljem za cijeli vaš život. J. Francis Stroud, S.J. Duhovni centar de Mello Fordham University Bronx, New York 7 O bu enju Duhovnost zna i bu enje. Ve ina ljudi, iako toga nije svjesna, spava. Ra aju se spavaju i, žive spavaju i, žene se i udavaju spavaju i, spavaju i odgajaju svoju djecu, i umiru spavaju i, a da se nikada ne probude. Nikada ne upoznaju draž i ljepotu te stvari koju zovemo ljudskim bivstvovanjem. Znate, svi mistici - katolici, krš ani, nekrš ani, bez obzira na to koju teologiju zastupaju, bez obzira na to koje su vjeroispovijesti - svi se slažu u jednoj stvari: da je sve u redu, sve je u redu. Iako je svuda nered, sve je u redu. Zaista udan paradoks. Ali, na žalost, ve ina ljudi nikada ne shvati da je sve u redu zato jer spavaju. Mu i ih no na mora. Prošle godine uo sam na španjolskoj televiziji ovu pri u o jednom gospodinu koji je kucao na sinovljeva vrata. "Jaime", kaže, "probudi se!" Jaime odgovara: "Ne želim ustati, tata." Otac vi e: "Ustani, moraš i i u školu!" Jaime kaže: "Ne u i i u školu." "Zašto ne?" upita otac. "Postoje tri razloga." re e Jaime. "Prvo, zato što je to tako dosadno; drugo, zato jer me djeca zadirkuju; i tre e, zato jer mrzim školu." A otac odgovara: " uj, ja u ti re i tri razloga zašto moraš i i u školu. Prvo, zato što je to tvoja dužnost; drugo, zato što imaš etrdeset i pet godina; i tre e, zato što si ravnatelj." Probudite se, probudite se! Odrasli ste. Preveliki ste da biste spavali. Probudite se! Prestanite se igrati sa svojim igra kama. Ve ina ljudi re i e vam da bi željeli iza i iz dje jeg vrti a, ali nemojte im vjerovati. Nemojte im vjerovati! Sve što žele da u inite za njih je da im popravite njihove potrgane igra ke. "Vratite mi moju suprugu. Vratite mi moj posao. Vratite mi moj novac. Vratite mi moj ugled, moj uspjeh." To je ono što žele - žele nazad svoje igra ke. To je sve što žele. ak i najbolji psiholozi e vam to re i, da ljudi u stvari ne žele ozdraviti. Ono što žele je olakšanje, ozdravljenje je tegobno. Bu enje je, naime, neugodno. U krevetu vam je lijepo i udobno, bu enje vas razdraži. To je razlog zašto mudar guru nikada ne e pokušati probuditi ljude. Nadam se da u ovdje mudro postupiti i da vas ni im ne u pokušati probuditi ako spavate. To zaista nema nikakve veze sa mnom, ak i ako u vam ponekad re i: "Probudite se!" Moj posao je da se bavim svojim stvarima, da plešem svoj ples. Ako ete od toga imati koristi, dobro, ako ne, šteta! Arapi bi rekli: "Kiša je posvuda jednaka, ali uzrokuje da u mo vari raste trnje, a u vrtu cvije e." Ho u li vam pomo i na ovim duhovnim vježbama? Mislite li da bih ikome mogao pomo i? Ne! O ne, ne, ne, ne, ne! Ne o ekujte da u ikome pomo i. Isto tako mislim da ne u nikome naškoditi. Ako vam ovo naškodi, sami ste krivi, a ako vam pomogne, vi ste zaslužni. Zaista ste uspjeli! Mislite li da vam ljudi pomažu? Ne, ne pomažu vam. Mislite da vas ljudi podupiru? Ne, ne podupiru vas. U jednoj terapeutskoj skupini koju sam vodio bila je prisutna jedna redovnica. Rekla mi je: "Imam osje aj da me moja poglavarica ne podupire." Upitao sam je: "Što želite time re i?" Odgovorila mi je: "Moja poglavarica, provincijalka, nikada se ne pojavljuje u novicijatu u kojem sam ja magistra. Nikada. Nikada ne kaže niti jednu rije pohvale." Rekao sam joj: "Dobro, sada emo napraviti jedan mali igrokaz. Zamislite da poznajem vašu provincijalku. U stvari, zamislite da to no znam sve što misli o vama, i kažem vam (igraju i ulogu provincijalke): ‘Znaš, Mery, nikada ne dolazim u novicijat zbog toga što je to jedino mjesto u provinciji koje je bez poteško a, gdje nema problema. Znam da si ti tamo poglavarica i da je zato sve u redu.’ Kako se sada osje ate?" Rekla je: "Odli no se osje am." Onda sam joj rekao: "Dobro, ho ete li sada, molim vas, iza i iz prostorije na 8 minutu ili dvije. To je dio vježbe." Nakon što je izašla, rekao sam ostalim lanovima skupine: "Još uvijek sam njezina provincijalka, u redu? Ova Mery, koja je izašla van, najgora je magistra novakinja koju sam ikad imala u cijeloj povijesti provincije. U stvari, nikada ne posje ujem novicijat zato što mi je teško gledati što radi. To je upravo užasno. Ali ako joj kažem istinu, to e samo pogoršati stanje u novicijatu, novakinje e još više trpjeti. Za godinu ili dvije dobit emo novu magistru koju sada pripremamo. Ove lijepe stvari koje sam joj rekla pomo i e joj u me uvremenu. Što mislite o tome?" Odgovorili su: "To je bila jedina stvar koju ste u tim okolnostima mogli u initi." Zatim sam pozvao Mery natrag u skupinu i pitao je da li se još uvijek osje a odli no. "O, da", re e ona. Jadna Mery! Mislila je da dobiva potporu, ali bila je u krivu. Problem je u tome što ve inu onoga što mislimo i osje amo stvaramo u svojoj glavi, uklju uju i i to da nam drugi pomažu. Mislite li da pomažete ljudima zato što ste u njih zaljubljeni? No, moram vam priop iti jednu vijest. Nikada u nikoga niste zaljubljeni. Zaljubljeni ste samo u svoje predrasude i nadobudne ideje o toj osobi. Uzmite si minutu vremena da razmislite o ovome: nikada ni u koga niste zaljubljeni, zaljubljeni ste u svoje mišljenje o toj osobi. Prestajete biti zaljubljeni kad se promijeni vaše mišljenje o osobi u koju ste zaljubljeni, zar ne? "Kako si me mogao iznevjeriti kada sam ti toliko vjerovao?", kažete nekom. Jeste li mu zaista vjerovali? Nikada nikome ne vjerujete. Ostavite se toga! To je samo jedan od na ina na koji vam vaše društvo ispire mozak. Nikada nikome ne vjerujete. Vjerujete samo svom mišljenju o toj osobi. Zašto se onda žalite? injenica je da u stvari ne volite priznati da vam je prosudba bila slaba. To vam baš ne laska, zar ne? Zato radije kažete: "Kako si me mogao iznevjeriti?" To je, dakle, to: ljudi u stvari ne žele odrasti, ne žele se mijenjati, ne žele biti sretni. Kao što mi je netko rekao tako mudre rije i: "Nemoj pokušavati usre iti ih, samo eš upasti u poteško e. Nemoj se truditi da nau iš svinju pjevati; tratiš svoje vrijeme i razdražuješ svinju." Kao neki poduzetnik koji je ušao u jedan lokal i vidio ovjeka s bananom u uhu! Razmišljao je: "Ne znam da li da mu to kažem ili ne. Ne, to nije moja stvar." Ali ta misao mu nije dala mira i nakon što je popio ašicu ili dvije, re e neznancu: "Oprostite, imate bananu u uhu." Neznanac upita: "Što?" "Imate bananu u uhu", ponovi ovaj. I neznanac ponovno upita: "Što ste rekli?" Ovaj se po ne derati: "Imate bananu u uhu!" "Pri ajte glasnije", kaže neznanac, "Imam bananu u uhu!" Uzaludno je dakle. "Odustani, odustani, odustani", ponavljam si. Reci svoje i idi dalje. Ako su od toga imali koristi, dobro, ako ne, šteta! O pravilnoj vrsti sebi nosti Prva što bih želio da shvatite, ako se zaista želite probuditi, je da se ne želite probuditi. Prvi korak k bu enju je da budete dovoljno pošteni da si priznate da vam se to ne svi a. Ne želite biti sretni. Želite mali test? Da vidimo. Trajat e to no jednu minutu. Možete sklopiti o i, ali ne morate, nije važno. Mislite na nekoga koga jako volite, nekoga tko vam je blizak, nekoga tko vam puno zna i, i u mislima recite toj osobi: "Radije bih bio sretan, nego da imam tebe. Kada bi mogao birati, bez sumnje bih odabrao sre u." Koliko vas je mislilo da ste sebi ni kada ste to rekli? ini se mnogi. Vidite kako su nam isprali mozgove? Vidite kako su nam isprali mozgove da mislimo: "Kako mogu biti tako sebi an?" Ali pogledajte tko je sebi an. Zamislite da netko vama kaže: "Kako si mogao biti tako sebi an da odabereš sre u umjesto mene?" Zar onda ne biste odgovorili: "Oprosti, ali kako ti možeš biti tako sebi an da od mene zahtijevaš da odaberem tebe umjesto vlastite sre e?!" 9 Neka žena ispri ala mi je jednom kako je, kada je još bila dijete, njezin ro ak, isusovac, vodio duhovne vježbe u isusova koj crkvi u Milwaukeeju. Svaki nagovor zapo injao je rije ima: "Test ljubavi je žrtva, a mjera ljubavi je nesebi nost." Krasno! Pitao sam je: "Da li biste željeli moju ljubav po cijenu moje sre e?" Odgovorila je: "Da." Nije li to udesno? Zar to ne bi bilo divno? Ona bi voljela mene po cijenu svoje sre e, a ja bi volio nju po cijenu svoje sre e, i tako bismo imali dvoje nesretnih ljudi, ali - živjela ljubav! Željeti sre u Govorio sam o tome da ne želimo biti sretni, ili to nije: ne želimo biti bezuvjetno sretni. Spreman sam na to da budem sretan ako budem imao ovo i ono, i ono tre e. Ali to je isto kao kad bismo svom prijatelju, ili Bogu, ili bilo kome rekli: "Ti si moja sre a. Ako te ne dobijem, odbijam biti sretan." Kako je to važno shvatiti. Ne možemo zamisliti sre u bez tih uvjeta. Upravo tako. Ne možemo zamisliti sre u bez njih. Nau ili su nas da svoju sre u polažemo na njih. To je dakle prvo što moramo u initi ako se želimo probuditi, što je isto kao i da kažemo da želimo ljubav, da želimo slobodu, da želimo radost, mir i duhovnost. Pod tim vidom duhovnost je najsvrsishodnija stvar na cijelom svijetu. Izazi..."

You need to upgrade your Flash Player , or try to enable javascript in order see this document properly.